U vizitorskom centru Cerjanske pećine, na samo desetak metara od same pećine, održana je promocija publikacije “Zaštićena prirodna dobra Srbije”, koju je izdao Zavod za zaštitu prirode Srbije. Govornici su upoznali prisutne sa publikacijom i približili im čari i osobitosti Cerjanske pećine, koju su posetioci naknadno mogli istražiti u vođenom obilasku.

Ana Radovanović, upravljačica zaštićenog područja Cerjanska pećina, je otvorila promociju navodeći osnovne karekteristike područja i naglasila koliko je ponosna što je deo ekipe koja je posebno posvećena zaštiti, očuvanju i unapređenju zaštićenog područja Cerje. Vizitorski centar u kome je održana promocija, udaljen je samo tri kilometra od sela Cerje, a samo 20 metara od granica zaštićenog dobra – Cerjanske pećine.

“Ovo područje prostire se na 64 hektara, obuhvatajući delove u atarima sela Cerje i Kravlje. Svojim zajedničkim naporima, radimo na očuvanju ovog dragocenog dela
prirode i promovisanju bogatstva geodiverziteta i geonasleđa Srbije”, rekla je Ana.

Radovanović je navela da kolektiv s posebnim entuzijazmom promoviše geodiverzitet i geonasleđe Srbije, a da je naročit naglasak stavljen na četiri speleološka objekta smeštena na krečnjačkom masivu Kalafatu, među kojima je i spomenik prirode Cerjanska pećina.

“Zaštićena prirodna dobra Srbije” Zavoda za zaštitu prirode Srbije

Zavod za zaštitu prirode Srbije nam donosi prezentaciju druge knjige u ediciji “Zaštićena prirodna dobra Srbije”, od autora Marine Ilić i Srđana Maričića. Ovaj napor ima za cilj promovisanje 75 godina rada Zavoda i naglašavanje važnosti zaštite prirodne baštine. U pripremi su još dve knjige, posvećene zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama Srbije.

“Ova publikacija predstavlja prvu knjigu ovog tipa u Srbiji, što je predstavljalo izazov kako najadekvatnije predstaviti najvažnije delove našeg geonasleđa”, ističe Marina Ilić, kourednik publikacije i dodaje da je kriterijumi za odabir lokaliteta svrstanih u publikaciju uključivao postojanje akta o zaštiti lokaliteta kao spomenika prirode ili zaštite u okviru većih zaštićenih područja poput parkova prirode. Ova dvojezična knjiga predstavlja dragocenu zbirku informacija o geonasleđu Srbije, koja će služiti kao inspiracija za dalja istraživanja i čuvanje ovih prirodnih blaga za buduće generacije. Publikacija je podeljena u tri dela, istražujući različite kategorije objekata geonasleđa. U uvodnom delu, pružene su geološke karakteristike Srbije i osvrt na istorijat zaštite ovih dragocenosti.

“Trudili smo se da izdvojimo najkvalitetnije i najreprezentativnije fotografije kojenajvernije prikazuju lepote Srbije i ono što je najvrednije, te što bi trebalo čuvati”, rekla je Marina i dodala da je pisanje ove monografije naročito značajno jer je Zavod za zaštitu prirode u poslednjih 20 godina sastavio inventar od 500 prepoznatih objekata geonasleđa koji će jednog dana biti zaštićeni.

Cerjanska pećina – jedna od prirodnih lepota zabeleženih u publikaciji Zavoda

Dragan Nešić iz Zavoda za zaštitu prirode bio je drugi govornik na promociji i imao je posebnu čast da prisutne dodatno uputi u lepote i specifičnosti zaštićenog područja
Cerjanska pećina.

“Cerjanska pećina, dragulj prirode koja je ostala neistražena sve do sedamdesetih godina prošlog veka, danas je predstavljena u monografiji na samo jednoj strani, kroz četiri do pet pasusa sa osnovnim podacima. Iza nje stoje decenije posvećenog rada i zalaganja stručnjaka”, navodi Dragan Nešić.

Nešić kaže da je prva epoha istraživanja označena je 1955. godinom, kada su pioniri zaštite prirode počeli oblikovati prve smernice za njenu zaštitu. Cerjanska pećina je tada, s punih pet kilometara istraženog prostora, bila najduža u Srbiji. Devedesetih godina, započinje drugi ciklus istraživanja. Ovog puta, istraživački tim je bio obimniji, a među njima je bio i Dragan Nešić. Upravo u ovom periodu, pećina je dobila svoje drugo lice, otkrivajući do tada nepoznate skrivene kutke.

Treći ciklus istraživanja obeležen je saradnjom sa Zavodom za zaštitu prirode. Fokus ovog istraživačkog napora bio je na biološkom aspektu – proučavanje gmizavaca i vodozemaca koji su našli svoj dom u ovoj jedinstvenoj pećini.

“Jedan od najuzbudljivijih trenutaka u toku istraživanja Cerjanske pećine dogodio se kada smo se prvi put spustili na dno Kravljanske jame. Tu su istraživači uspeli da prodru u mrežu od preko hiljadu podzemnih kanala, do tada nepoznatih i neistraženih,koji su tako spojeni stvarali takozvani pećinski sistem”, rekao je Nešić.

Reizdanje knjige o Cerjanskoj pećini, prvo objavljene 2016. godine, donosi nam sveže uvide i saznanja iz najnovijih istraživanja. Očekujemo i drugo izdanje uskoro, zajedno s promocijom koja će obeležiti ovo značajno dostignuće u proučavanju i zaštiti prirodnih blaga naše zemlje.

Ova inicijativa nije samo simbol posvećenosti očuvanju prirode, već i primer kako lokalna zajednica može biti predvodnik u promovisanju i zaštiti prirodnih resursa za buduće generacije.